Zlostavljanje posredstvom vizualnog sadržaja (često se naziva osvetnička pornografija) znači da netko bez dozvole objavljuje i dijeli tuđe slike, snimke ili poruke seksualne prirode. To se često radi s namjerom da se izazove javno poniženje, sramoćenje, strah ili uznemirenost. Nije bitno da li su intimni snimci nastali dobrovoljno ili su snimljeni tajno, nitko ih nema pravo dijeliti dalje bez suglasnosti.
Na internetu je teško utvrditi odakle je sporna objava krenula, a snimci se mogu umnožavati nebrojeno puta. Popularne chat aplikacije, društvene mreže i forumi često su u vlasništvu globalnih korporacija od kojih nije lako zahtijevati zaštitu ličnih prava. Pravna zaštita u pojedinačnim državama nije uvijek dovoljna.
Ako odlučiš da nećeš da prešutiš ovaj oblik nasilja, možeš poduzeti neke korake.
1.Dokumentuj: Sačuvaj informacije o objavljenom materijalu, sve detalje koji mogu da posluže kao dokaz.
2.Kako prikupiti dokaze: Zapiši sve važne podatke o sadržaju – kako je zloupotrebljen, vrijeme kad je objavljen ili podijeljen bez dozvole, adresu stranice na kom se pojavio, nalog sa kojeg je objavljen i slično. Ako ima više stranica i naloga, zabilježi ih sve.
Snimi ekran.
Većina operativnih sistema ima prečicu za snimanje ekrana, što znači da istovremeno pritisneš nekoliko komandi na tastaturi. Nastaće fotografija cijelog ekrana tvog uređaja koju treba da sačuvaš.
Mobilni (Apple):
bočno dugme + dugme za pojačavanje zvuka
Mobilni (Android):
dugme za uključivanje + dugme za snižavanje zvuka
Računar (Mac OS):
Shift + Command + 3
Računar (Windows):
Windows logo + shift + s
Snimi stranicu sa nedozvoljenom objavom.
U browseru potraži opciju „Save as“.
ili na tastaturi istovremeno pritisni „Ctrl + S“
3.Prijavi sajtu: Većina online platformi ima standardnu formu za prijavu nedozvoljenog sadržaja. Možeš i direktno poslati mail sa zahtjevom da se sadržaj ukloni.
Za ostale platforme možeš koristiti primjer zahtjeva na bosanskom, crnogorskom, hrvatskom, srpskom ili engleskom jeziku.
4.Podnesi krivičnu prijavu.
Krivični zakoni u Bosni i Hercegovini na državnom i na entitetskom nivou, kao i na nivou distrikta Brčko, nemaju posebno krivično djelo osvetničke pornografije. Krivični zakon Federacije BiH, Krivični zakon Republike Srpske i Krivični zakon Brčko Distrikta ipak predviđaju nekoliko mogućih zakonskih odredbi koje bi se mogle primijeniti na slučajeve osvetničke pornografije (Krivični zakon Federacije BiH, član 189, ,,Nedozvoljeno optičko snimanje’’, kao i Zakon o ravnopravnosti spolova BiH član 5.2 i Zakon o zabrani diskriminacije BiH član 4.2). Na nivoima vlasti postoji posebna jedinica za sprovođenje zakona zadužena za cyber kriminal.
Krivični zakon u Crnoj Gori ima djelo “Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem”, (član 175a), kao i druga srodna krivična djela (Krivični Zakonik član 168a Proganjanje, član 174 Neovlašćeno fotografisanje, član 175 Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka). Za pokretanje i vođenje postupaka nadležno je Državno tužilaštvo, uz pomoć policijske jedinice za visokotehnološki kriminal.
Kazneni zakon Hrvatske ima krivično djelo „Zlouporaba snimke spolno eksplicitnog sadržaja“ (član 144a) kao i druge načine za zaštitu ličnih prava u slučajevima online nasilja. Progonom kriminala na internetu bave se Državno odvjetništvo i Odjel za visokotehnološki kriminalitet u okviru Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Krivični zakon Kosova nema posebnu odredbu za osvetničku pornografiju, ali pruža zaštitu u ovim slučajevima kroz druga srodna krivična dela (Krivični zakon član 183 Seksualno uznemiravanje, dok članovi 225 - 236 propisuju krivična dela protiv seksualnog integriteta). Gonjenjem cyber kriminala bavi se Državno tužilaštvo.
Krivični zakonik Srbije nema posebno krivično djelo osvetničke pornografije, ali pruža zaštitu u ovim slučajevima kroz druga srodna djela (Krivični zakonik član 138a Proganjanje, član 144 Neovlašćeno fotografisanje, član 145 Neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka, član 182a Polno uznemiravanje). Za cyber kriminal nadležno je Posebno tužilaštvo za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u okviru Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
5.Zovi nas u pomoć.
U Bosni i Hercegovini se ovim pitanjem bave organizacije civilnog društva kao što su Cure, Sarajevski otvoreni centar, Ženska mreža BiH koje ponekad pružaju podršku ženama koje su preživjele neku vrstu nasilja. Također, postoje telefonske linije koje nude besplatno savjetovanje za žrtve nasilja u porodici.
U Crnoj Gori postoje organizacije koje se bave rodnim nasiljem i ženskim pravima, a koje nude emocionalnu podršku i pravnu pomoć. NVO Prima, Sigurna ženska kuća i Centar za prava žena pružaju besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku. Tu su i organizacije SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja, Ženska alijansa za razvoj, Bona Fide Pljevlja, a svi osnovni sudovi imaju i besplatnu pravnu pomoć.
U Hrvatskoj se možeš obratiti udruzi B.A.B.E. koja pruža pravnu i psihološku pomoć u slučajevima povrede ljudskih prava. Javi se na mail: babe@babe.hr
Na Kosovu se možeš obratiti organizaciji YIHR KS, koja preko platforme Moja Prava nudi pravnu pomoć u slučajevima kršenja ljudskih prava. Email:edrejtajem@yihr.org.
U Srbiji ti je na raspolaganju SHARE Fondacija koja pruža pravnu pomoć u zaštiti prava i sloboda na internetu. Javi se na mejl: info@sharedefense.org. Ukoliko ti je potrebna i psihosocijalna podrška u prevazilaženju traume, možeš se obratiti nekoj od ženskih organizacija iz Srbije.